Tribina Gornji Grad

Prof. dr. sc. Dragutin LALOVIĆ

ŽIVOTOPIS

Rođen 24. siječnja 1947. godine u Beogradu. Osmogodišnju školu pohađao u Parizu i Beogradu, a gimnaziju u Beogradu (maturirao 1965.). Dodiplomski studij završio na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (diplomirao 1971.).
Nakon diplomiranja bio zaposlen, kao stručni politolog, u Sveučilišnom komitetu SKH u Zagrebu (1972.-1973.). Nakon odsluženja vojnog roka (1973.-1974.), zaposlen na Fakultetu političkih znanosti (od početka 1975. godine do danas). Na istom fakultetu pohađao poslijediplomski studij “Samoupravljanje i društvenopolitički sistem SFRJ” (1975.-1977.) i magistrirao 1982. radom Marxovo shvaćanje društvenog vlasništva. Doktorsku disertaciju, pod naslovom Volonté générale u Rousseauovoj političkoj teoriji, obranio 1996. godine.
U skladu sa svojim užim znanstveno-istraživačkim usmjerenjem nastavnik je na kolegijima: Povijest političkih ideja i Teorija države.
Kao stipendist Vlade Republike Francuske bio akad. godine 1981./82. na osmomjesečnome studijskom boravku u Parizu.
Sudjelovao u radu brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova (od 1982.), među kojima i na trima posljednjim skupovima: znanstvenom simpoziju “Budućnost države” (održanome 10. i 11.5.2002.); međunarodnom stručnom skupu (expert meeting) “The Future of Montenegro” (održanom 26.2.2001.); međunarodnoj konferenciji “Crna Gora i Evropa” (održanoj 15.-17.3.2002.).
Sudjelovao u međunarodnome istraživačkom projektu “Vladavina prava u Hrvatskoj: prepreke i izgledi” (na temelju sporazuma o suradnji između Hrvatskoga pravnog centra i Instituta za federalizam iz Fribourga, od 18.2.1998.). Suradnik je na znanstveno-istraživačkom projektu Javne politike, razvoj i politička analiza.
Govori francuski i ruski, a služi se i engleskim i talijanskim jezikom. Oženjen, otac dvoje djece. Po narodnosti je Crnogorac i državljanin Republike Hrvatske.
Autor dvije knjige i pedesetak znanstvenih i stručnih rasprava. Preveo dvije knjige i desetak studija i članaka, s francuskoga (i jedan s ruskoga) na hrvatski.
Inicijator i realizator izdavačkih projekata: Politički spisi, Jeana-Jacquesa Rousseaua, Demokratska invencija, Claudea Leforta, Šest knjiga o republici (izbor), Jeana Bodina.
U javnome stručnom djelovanju, desetljećima se angažirao ponajprije u časopisnom i izdavačkom radu: od Studentskog lista (1969.-1971.), časopisa Pitanja (1972.-73.), kojemu je bio i glavni i odgovorni urednik (1975.-76.); preko glavnog urednika biblioteke časopisa Pitanja (1978.-1981.), člana uredništva biblioteke Politička misao (1984.-1994.), člana redakcije časopisa Naše teme (1985.-1989.), kojemu je bio i glavni i odgovorni urednik (1990.); preko člana uredničkog odbora časopisa Actuel Marx (1989.-1995.); do člana redakcije časopisa Politička misao (od 2002.), člana redakcije časopisa Matica Crnogorska (od 2002.) i urednika biblioteke “Čari političkoga”, izdavača Disput (od 2002.).
Član izvršnog odbora Hrvatskoga politološkog društva (u više mandata). Voditelj politološke tribine HPD-a “Otvorena knjiga”.
Član Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.